Što je internet tražilica?
Internet search engine, odnosno internet tražilica ili internet pretraživač je specijalizirana internet lokacija, poput www.google.hr. Glavna joj je funkcija pomoć u pronalaženju informacija pohranjenih na drugim internet lokacijama.
Internetski pretraživač je pretraživač namijenjen pretraživanju informacija na internetu. Informacije mogu biti internet stranice, slike ili bilo koja druga vrsta datoteka. Neki pretraživači, pretražuju podatke dostupne u tematskim grupama, bazama podataka ili u otvorenim imenicima.
Različiti su od internet imenika, koje u pravilu održavaju uređivači teksta odnosno ljudi, internetski pretraživači djeluju po algoritmu ili su kombinacija algoritma i ljudskog upisa.
Kako je sve počelo?
Prvi alat upotrijebljen za pretraživanje na Internetu bio je Archie, stvoren 1990. godine. Pretraživao je imena datoteka i naslove, no nije indeksirao sadržaj tih datoteka. Prvi internetski pretraživač bio je Wandex, a jedan od prvih internetskih pretraživača čitavog teksta bio je WebCrawler, koji je izašao 1994. godine. WebCrawler je bio različit od svojih prethodnika, zato što je dopuštao korisnicima pretraživanje bilo koje riječi s bilo koje stranice, što je od tada postalo pravilo za sve značajne pretraživače.
Također, bio je to prvi pretraživač poznat javnosti u većoj mjeri. Ubrzo nakon toga, pojavili su se mnogi pretraživači nadmećući se za popularnost. Neki od njih bili su: Excite, Infoseek, Inktomi, Northern Light, AltaVista, Yahoo! i MSN Search (danas Live Search).
Google je najkorištenija internet tražilica
Oko 2000. godine Google pretraživač uzdigao se na sam vrh najpopularnijih i najkorištenijih pretraživača. Google je postizao bolje rezultate od drugih uz pomoć novine zvane PageRank. Ovaj učestali algoritam raspoređuje Web stranice temeljem broja i PageRank-a ostalih Web mjesta i stranica koje se na njih spajaju, s pretpostavkom da se na bolje i poželjnije stranice češće spaja.
Isto tako, Google je održao minimalističko sučelje svog pretraživača. Suprotno tome, mnogi od njegovih konkurenata umetnuli su pretraživač na Web portal. Od kraja 2007. godine, Google je daleko najpopularniji internetski pretraživač širom svijeta. Nakon njega su tu još Yahoo i Bing (vlasništvo kompanije Microsoft).
Pretražujemo samo 10 posto interneta!?
Tijekom godina tražilice su uvjerile korisnike, da jedino preko njih mogu pronaći bilo što na internetu. No istina je potpuno drugačija. Pretraživači koje većina korisnika koristi, grubo rečeno pretražuju otprilike 10 posto interneta. Ostalih 90 posto do kojih je nešto teže doći naziva se ‘duboki’ ili ‘skriveni’ internet. To su ogromne količine podataka, dokumenata i web stranica koje jednostavno nisu zabilježene u poznatim tražilicama, ali to ne znači da ne postoje.
Google roboti dosad su obradili otprilike oko 40 milijardi javno dostupnih internetskih stranica, a procjenjuje se kako je na svijetu javno objavljeno više od 100 milijardi stranica. Dodamo li tome još više od 11 milijardi stranica skrivenih od javnosti jer su namijenjene samo određenim korisnicima i više od 450 milijardi stranica koje su rezultat pretraživanja velikih baza podataka, a koje su u potpunosti skrivene od Google robota, jasno je koliko mali dio interneta Google zapravo pretražuje.
Nevidljivi internet
No, što je zapravo ‘skriveni’ internet? Radi se o dinamičkim web stranicama koje se stvaraju na zahtjev korisnika i kao takve ne postoje, do trenutka kada ih neki korisnik svojim upitom u nekoj bazi podataka ne stvori.
Automatski roboti koje pretraživači koriste za pretraživanje interneta jednostavno nisu dovoljno razvijeni ni dovoljno napredni da mogu čitati i pretraživati te privatne baze podataka. Naime, osim baza podataka, u ‘dubokom’ internetu skrivene su i privatne mreže, ali i zaključani sadržaji.
Za pretraživanje te ogromne količine podataka potrebni su specijalizirani alati ili posebni pretraživači koji korisniku mogu otkriti potpuno novi svijet podataka koji je, prema procjenama, barem 500 puta veći od komercijalnog vidljivog interneta.
Kopanje po ‘nevidljivom’ dijelu interneta nije ni teško ni zabranjeno, ali zahtjeva jako puno vremena. Kad jednom krenete u istraživanje tog ‘nevidljivog’ dijela možete otkriti različite stručne članke i zbornike, multimedijalne arhive, portale, imenike, baze podataka, pa i besplatne knjige, audioknjige ili filmove.
Za sam početak pokušajte iskoristiti opće pretraživače poput Yippy, ili SurfWax koji objedinjuju rezultate s nekoliko pretraživača, kako bi ponudili što više odgovora na vaš upit. FreeOldies tražilica pak, pretražuje internet u potrazi za starim i ‘napuštenim’ igrama koje su najčešće besplatne, a koje vam mogu pomoći da se prisjetite nekih davnih dana i vratite u prošlost.
Ako tražite neku specifičnu fotografiju ne morate se oslanjati samo na Google pretragu slika. Imageafter nudi mnogo fotografija koje možete besplatno preuzeti, pa zatim i koristiti u privatne ili komercijalne svrhe.
Tražite li neki multimedijalni sadržaj poput videa, glazbe ili teksta dobro će doći Internet Archive. Ova baza podataka nudi više od 55 milijardi starih verzija web stranica što može dobro doći ako tražite nešto objavljeno prije dvadesetak godina.
Zaključak
Što god da tražili u prostranstvima interneta, prvo postavite kriterije, pa odaberite neku od tražilica i spremite se potrošiti dosta vremena. Na internetu se svakodnevno objavljuju ogromne količine informacije i sve je teže pronaći ono što vam treba. Možda će vam neke od internet tražilica pomoći u tome.
